Slučaj piratskog zaliva

Pogledaj sve kategorije

2009 - Aug - 30

Kao što obično biva, ideja je u suštini i osnovnoj primeni više nego pozitivna. Govorim o takozvanom peer-to-peer umrežavanju u kome je svaki učesnik ravnopravan (odatle i pojam “peer”, eng. ravnopravan, jednak, na istom nivou) i svoje resurse deli neposredno sa ostalim članovima mreže. Na taj način svi koji su uključeni istovremeno predstavljaju i dobavljače i korisnike usluga. Budući da ne postoji centralna tačka (server), ovakvi sistemi mnogo su otporniji na isključenje bilo kog učesnika i potpuno nezavisni od pojedinačnih servisa. U praksi je slična arhitektura primenjena na sam Internet kao mrežu nezavisnih mreža, ali se češće spominje kada govorimo o BitTorrent protokolu za razmenu i prenos velikih količina podataka i sistemima za deljenje ilegalnih sadržaja poput muzike, filmova, softverskih paketa i slično.

Verovatno najpoznatiji slučaj servisa za pretraživanje i distribuciju “piratskih” sadržaja posle Napstera (koji je u međuvremenu poprilično zaboravljen) je švedski portal Pirate Bay (eng. Piratski zaliv). Ovaj, kao i drugi slični sajtovi, sam ne sadrži niti jedan ilegalan fajl, ali je poenta njegovog funkcionisanja u tome što poseduje informacije kod kojih se pojedinačnih korisnika na personalnim računarima nalaze sadržaji i omogućuje pretragu i povezivanje ljudi u peer-to-peer mrežu. I pored toga što za korišćenje ovog portala nije neophodna registracija, Pirate Bay ima više od tri i po miliona prijavljenih članova i 25 miliona aktivnih korisnika, dovoljan potencijal za više nego isplative prihode od oglašavanja. Švedske vlasti godinama pokušavaju da ugase ovaj servis i da njegova dva suvlasnika stave iza rešetaka. Najpoznatiji incident desio se 2006. godine kada je policija danima opsedala prostorije firme i zaplenila veći deo opreme. Istovremeno su se odigravali protesti organizacija koje se zalažu za slobodu deljenja sadržaja, pravo na besplatan softver, zaštitu privatnosti i redefinisanje zakona o autorskim pravima i patentima. U Švedskoj je tada čak osnovana Piratska partija koja danas predstavlja treću najveću političku stranku u toj zemlji, a na izborima za evropski parlament ove godine osvojila je jedno mesto. Zbog skupih sudskih procesa i ogromnih novčanih kazni, portal Pirate Bay se trenutno nalazi u problemima, a najavljena je i njegova kupovina od strane jedne kompanije koja se bavi Internet marketingom. Zanimljiv je i podatak da je najveći švedski tehnološki muzej kao deo stalne postavke izložio jedan od servera zaplenjenih 2006. godine, ali i da otprilike polovina ukupnog Internet saobraćaja otpada na razmenu fajlova putem BitTorrent protokola.

Bez obzira na epilog sudskih procesa i pregovora o kupoprodaji, ostaje nekoliko neospornih istina. Najpre, činjenica je da su ovaj i slični servisi povredili autorska prava miliona pisaca, programera, umetnika i drugih delatnika. Kreativnost, trud i rezultati rada onih koji nešto stvaraju moraju biti nagrađeni jer je to jedini uslov pod kojim oni mogu da nastave da svima nama daruju omiljene knjige, računarske programe, muziku ili filmove. Nadalje, stoji i da je peer-to-peer tehnologija pokrenula čitav niz korisnih filozofskih i socioloških pokreta i pravaca, što je još jedan dokaz o sve većem uticaju koji IT industrija i Internet imaju na gotovo sve oblasti života. Ideje o promovisanju slobode i prava pojedinaca uvek su pozitivne, ali se, na žalost, često iza priča o borbi protiv velikih i zlih korporacija i bezdušne industrije zabave krije upravo povreda prava drugih ljudi. Problem je, kao i uvek, u tome kako naći dobru meru.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *