Ima tome nekoliko godina kako sam pisao o takozvanoj cirkularnoj ekonomiji. Osnovna ideja je da se materijali i energija koju koristimo u industriji i pružanju usluga, umesto u otpad i zagađenje, pretvaraju u upotrebljivu formu. Krajnji cilj je da ne proizvodimo smeće i ne zagađujemo planetu, već da pametnim i odgovornim planiranjem i projektovanjem svih procesa, maksimalno iskoristimo nusproizvode. Izuzetno dobar primer za ovo dolazi nam iz Finske.
Naime, podzemni data-centri u Finskoj greju čitave gradske blokove koristeći otpadnu toplotu koju proizvode serveri i drugi elementi informacione infrastrukture. U ovoj zemlji više data-centara sada usmerava svoju otpadnu toplotu u gradske mreže daljinskog grejanja, umesto da je jednostavno ispušta u vazduh. Na primer, toplota koja nastaje tokom hlađenja servera se prikuplja i preusmerava u mrežu daljinskog grejanja, obezbeđujući karbonski neutralnu toplotu za hiljade domova i javnih objekata. Ova ponovna upotreba termalne energije pomaže u manjem stepenu oslanjanja na fosilna goriva, smanjuje štetnu emisiju i pretvara nusproizvod digitalne infrastrukture u izuzetno koristan resurs. Zašto je ovo bitno? Sa napretkom digitalizacije, a pogotovo rastom sistema veštačke inteligencije, raste i broj velikih data centara koji na jednom mestu objedinjuju desetine i stotine hiljada servera i drugih uređaja. Potrošnja električne energije ovakve infrastrukture tolika je da može da zadovolji potrebe stanovnika grada veličine Niša. Naravno, svaka oprema koja troši električnu energiju enormno se greje. To zahteva konstantno hlađenje, za šta se po pravilu koristi voda, koja je opet važan resurs za budućnost čovečanstva.
Samo jedan primer finskog održivog data centra uspeva godišnje da povrati više od 20 000 megavat časova energije i zagreje nekoliko hiljada domova. Ovaj primer prate i druge zemlje poput Švedske, Irske, Velike Britanije i SAD. Svetski ekonomski forum pokrenuo je nekoliko inicijativa za rešavanje ekoloških i energetskih problema koje donosi ubrzani tehnološki razvoj. Da pojednostavim – svaki put kada postavite pitanje Četdžipitiju, potroši se električne energije koliko je potrebno da moderna sijalica svetli četrnaest sati.
Ostavi komentar