Znamo da se jezik svakog naroda neprekidno razvija i menja. Brojni su faktori koji na to utiču – od potrebe ljudi za preciznijom komunikacijom i susreta sa drugim kulturama, pa sve do prilagođavanja duhu vremena i novih reči koje nastaju usled tehnološkog razvoja. Što je dinamičniji civilizacijski napredak, to i jezik mora brže da se prilagođava. U modernom informatičkom dobu, promene su toliko učestale da nove pojmove, ali i načine izražavanja, usvajamo bezmalo na dnevnom nivou.
Iz godine u godinu, stotine tehničkih pojmova postaju sastavni deo novih izdanja rečnika mnogih jezika. Specifični izrazi koji su pre deceniju ili dve bili rezervisani za IT stručnjake i računarske entuzijaste, danas su deo vokabulara svakog korisnika pametnih telefona, računara i drugih uređaja. Naročitu pažnju zavređuju kovanice koje se pojavljuju kao rezultat pokušaja ljudi da na jednostavniji način opišu kompleksnost koja se krije iza softverskih rešenja i komponenti elektronskih uređaja. Još i više, trendovi na društvenim mrežama i takozvani mimovi (evo još jednog novog pojma) preko noći mogu da promovišu reči koje su nastale slučajnom ili namernom omaškom u pisanju. Na društvenim mrežama korisnici smišljaju nove reči kako bi „prevarili“ algoritme za prepoznavanje i uklanjanje neprikladnih sadržaja. Nije isključeno da će u bližoj budućnosti ti izrazi u potpunosti zameniti originalne. Algoritmi će biti ažurirani, a ljudi će se onda ponovo dovijati, i tako u krug. Posebna kategorija su reči koje su u međuvremenu dobile novo značenje. Na primer, „miš“ za mlađe generacije pre svega predstavlja uređaj za upravljanje korisničkim okruženjem, pa tek potom malu životinju.
Imao sam jednom priliku da razgovaram sa Srbima koji žive u mađarskom mestu Sent Andreja, a koji su se tamo rodili i odrasli. Neke fraze koje sam koristio oni su teško razumeli, iz jednostavnog razloga što se srpski jezik kojim oni pričaju razvijao relativno nezavisno od onog u matici. Sa druge strane, jezik koji oblikuje tehnologija dobrim je delom univerzalan, zbog tehničkih pojmova koji postaju deo rečnika svakodnevice i korišćenja stranih stručnih izraza za koje nije pronađen ili usvojen adekvatan prevod. O skraćenicama, emotikonima i sličnim pomagalima za bržu (ili lenju) komunikaciju, ovoga puta ne bih da govorim.
Ostavi komentar