Pisao sam ranije na ovim stranama o kvantnim računarima. Međutim, nedavna vest koja nam dolazi iz Kine zaslužuje posebnu pažnju. Naime, kineski kvantni računar Džijuzhang uspeo je da reši matematički problem koji se naziva uzorkovanje bozona (eng. boson sampling) za svega dve stotine sekundi. To ne bi bila naročita novost da za isti postupak najmoćnijem super-kompjuteru na svetu nije potrebno 2,6 milijardi godina, što je više od polovine starosti naše planete.
Radi se o onome što stručnjaci nazivaju kvantnom nadmoći (eng. quantum supremacy), odnosno trenutku kada kvantni računari postaju sposobni da obave zadatak koji je za standardne kompjutere praktično nemoguć. Da bismo razumeli kako je to ostvarivo, treba krenuti od osnova. Klasični računari rade sa bitovima – jedinicama informacije koje mogu biti ili nula ili jedan. Kvantni računari koriste kubite (eng. qubits), koji mogu istovremeno biti i nula i jedan, zahvaljujući osobinama kvantne fizike. Ta osobina omogućava istovremenu proveru ogromnog broja mogućih rešenja, dok bi klasičan super-kompjuter, ma koliko brz bio, morao da ih proverava jedno po jedno. E sad, Džhang nije tipičan kvantni računar. Za razliku od Guglovog sistema Sikamore, koji upotrebljava superprovodnike hlađene na temperature niže od onih u svemiru, Džijuzhang koristi čestice svetlosti, odnosno fotone, i radi na sobnoj temperaturi. Kroz sistem ogledala i mehanizama za deljenje zraka svetlosti, fotoni putuju i stupaju u međusobnu interakciju.
Kada ova tehnologija bude usavršena, mogućnosti primene postaće zaista impresivne. U medicini bi kvantni računari mogli da ubrzaju razvoj lekova testiranjem jedinjenja na molekularnom nivou. U oblasti klimatskih promena, pomogli bi modelovanju složenih atmosferskih procesa sa preciznošću koja je danas nedostižna. Stručnjaci takođe pominju razvoj efikasnijih baterija i kvantnog interneta, koji bi bio neuporedivo sigurniji od onoga što danas koristimo. Naravno, put do svega toga još uvek je dug. Džijuzhang je dizajniran za jedan specifičan tip zadatka i stručnjaci procenjuju da nas od praktične primene deli najmanje deset ili petnaest godina. Kvantni računari danas nisu revolucija, ali su jasan signal da dolaze. Pitanje više nije da li će promeniti svet, već ko će prvi znati kako da ih iskoristi.
Ostavi komentar