Posle prirode

Pogledaj sve kategorije

2026 - Jun - 23

Svi smo učili da je evolucija spor proces u kome priroda, kroz milenijume i eone, oblikuje sva živa bića, pa i čoveka. Ono što se ređe pominje je da bi taj odnos, bar kada je reč o našoj vrsti, mogao uskoro da se promeni. Sve izvesnije izgleda da će ljudski razvoj u narednim decenijama u većoj meri zavisiti od tehnologija koje stvaramo, nego od prirodne selekcije na koju smo navikli. Čini se da je upravo to pravac u kome se kreće budućnost čovečanstva.

Govorimo o promenama na tri nivoa. Prvi je biološki, jer genetski inženjering sve više omogućava da se nasledne bolesti otklone još pre rođenja, a kasnije i da se utiče na osobine kao što su pamćenje ili izgled. Drugi nivo je tehnološki, odnosno spoj čoveka i mašine kroz napredne interfejse mozga i računara. Oni bi mogli da učine komunikaciju gotovo trenutnom i da pomere granicu između biološkog tela i digitalnog identiteta. Treći nivo se tiče samog okruženja u kome živimo. Ukoliko čovečanstvo, na primer, osnuje naselja na Marsu, izmenjeni uslovi, od slabije gravitacije do jačeg zračenja, mogli bi vremenom da ostave trag na ljudskom organizmu. E sad, ova razmišljanja nisu nova. Izraelski istoričar Juval Noa Harari u knjizi Homo Deus tvrdi da čovečanstvo, zahvaljujući spoju biotehnologije i algoritama, polako preuzima ulogu koju su nekada imali bogovi, jer dobija moć da kreira i menja sam život. Pri tome upozorava da bi takva moć mogla da bude dostupna samo malom broju ljudi, čime bi se produbile već postojeće nejednakosti. Stručnjaci se uglavnom slažu da prirodna evolucija neće prestati, ali da će tehnologija postati glavni pokretač promena kod ljudi.

Ovakva razmišljanja otvaraju pitanje šta će značiti biti čovek jednog trenutka kada genetika, algoritmi i mašine počnu da oblikuju ne samo naša tela, već i način na koji razmišljamo i odlučujemo. Ukoliko se ostvari samo deo ovih predviđanja, granica između biološkog i tehnološkog čoveka mogla bi da postane važnija tema od bilo kog drugog kriterijuma koji danas deli ljude. A to je, čini se, pitanje na koje ćemo morati da odgovorimo brže nego što mislimo.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *